Svetost nedjelje znak je zahvalnosti i odanosti čovjeka prema dobroti Stvoritelja i njegove brige za sve stvoreno, a posebno za čovjeka vjernika. Zato je Bog zapisao na ploče Zakona ono što ljudi nisu umjeli čitati u svojim srcima (Sv. Augustin). Treća Božja zapovijed svoj početak ima na prvoj uklesanoj kamenoj ploči koju je Mojsije dobio na brdu Sinaju kada je izabrani Božji narod sklapao savez s Bogom Izraelovim. Bog je autor ove zapovijedi te se ona ne može mijenjati jer je Bog u svojoj biti nepromjenjiv. Njome se uređuje odnos čovjeka prema Bogu. Čovjek ovu zapovijed može prihvatiti ili odbiti. Sloboda izbora nosi teret odgovornosti.

Židovi kao dan Gospodnji svetkuju subotu, što prakticira i dio protestanskih kršćana, a većina preostalih kršćana svetkuje nedjelju kao dan Gospodnji; dok muslimani svetkuju petak kao dan posvećen Bogu. Čašćenje nedjelje kao dana Gospodnjeg počinje kod prvih kršćana u prvom stoljeću i uvedena je umjesto subote kada je Isus uskrsnuo i posvetio nedjelju kao dan Gospodnji. Tako je nedjelja postala prvi i najvažniji dan u tjednu u koji se svetkuje Boga i odmara se od svakodnevnih poslova i napora.

Crkveni oci u prvim stoljećima naglašavali su važnost svetkovanja nedjelje. Poslije su crkveni vođe službeno uključili svetkovanje nedjelje u crkveni nauk, a kršćanski vladari nastojali su to provesti u praksi na teritorijima svojih država. Tako da nedjelja postaje neradni dan i za civilnu vlast, koju su morali obdržavati svi žitelji koji su živjeli na određenom teritoriju pojedinih vladara.

Citirajući židovskog rabina i znanstvenika Jacoba Neusnera, papa Benedikt XVI. naglašava da je u Izraelu zapovijed svetkovanja dana Gospodnjeg bila puno više od rituala. To je bio način oponašanja Boga koji se odmorio sedmi dan nakon stvaranja svijeta. Ono što je dobro za Boga još je bolje i korisnije za čovjeka. Slijedom iste logike čovjek treba raditi šest dana, a sedmi se dan odmoriti i to vrijeme posvetiti Bogu, sebi i svojim najbližima. Isus je naučavao da je “subota stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote” (Mk 2,27), prema čemu je dozvoljeno raditi i pomoći ljudima koji se nalaze u nevolji na dan Gospodnji uključujući poslove liječnika, vatrogasaca, policajaca i sl. Oni koji moraju raditi nedjeljom, u službi su općeg dobra. Svi koji nedjeljom rade u svoju ili tuđu korist, griješe protiv ove zapovijedi.

Za nas kršćane nedjelja je dan euharistijskog zajedništva i radosti kada se sastajemo kao Kristova zajednica i radujemo se što je Isus uskrsnuo. Zajedno se sluša i tumači Božja riječ te se u svetoj misi obnavlja spomen-čin muke, smrti, uskrsnuća i proslave Gospodina Isusa. To je i dan počinka od posla i dan povezanosti obitelji i prijatelja, “radost vlastita danu Gospodnjemu ili potreban odmor duše i tijela” (ZKP, kan. 1247). Nedjelja je i središnji dan obiteljskog okupljanja. Tijekom tjedna članovi obitelji su zbog raznih obveza i poslova raspršeni. Nedjelja daje mogućnost da se oni nakon zajedničkog misnog okupljanja, okupe oko zajedničkog obiteljskog stola da učvrste svoju povezanost te da izmijene svoja iskustva i podijele radost zajedništva. Tog dana se okuplja i više obitelji i zajednica povezani rodbinskim, prijateljskim i sličnim vezama.

Nedjeljom kršćani običavaju biti više solidarni sa siromašnima, osamljenima, bolesnima i svima drugima koji su potrebni više brige i solidarnosti. Posjet siromašnim obiteljima, starima i bolesnima spada u sadržaj i bit Dana Gospodnjega. Svi oni koji su uskraćeni na bilo koji način, na Dan Gospodnji trebaju osjetiti brigu, blizinu i zajedništvo Crkve i svih članova obitelji. Kršćani će posvetiti nedjelju darujući obitelj i rodbinu svojim vremenom i iskazujući im posebnu pažnju, koju im teško mogu iskazivati u ostale dane tjedna. Nedjelja je vrijeme pogodno za razmišljanje, šutnju, učenje i razmatranje, što pogoduje rastu nutarnjeg i kršćanskog života, bilo pojedinca, bilo zajednice.

Papa Ivan Pavao II. Kaže: “Brinite se da svijet ne ohladi! Pazite da se ne smrznete u sebičnosti i konkurentskoj borbi, u praznom hodu zaposlenosti i lova za užicima; priđite uskrsnoj vatri svete mise i ne dajte da se iskrvari nedjelja, Dan Gospodnji.” Slaviti i častiti nedjelju spada u bit kršćanskog življenja i uređenja odnosa Boga i čovjeka vjernika. Uređeni odnosi pridonose boljem vjerskom životu i većem povjerenju čovjeka prema Bogu i Boga prema čovjeku. Svetost nedjelje je znak zahvalnosti i odanosti čovjeka prema dobroti Stvoritelja i njegove brige za sve stvoreno, a posebno za čovjeka vjernika. Zato slavimo nedjelju kao Dan Gospodnji, svima na spasenje!

Izvor: Kalendar sv. Ante (2014)

Red mise

Napomena: slovo “S” stoji za svećenika, a “N” za narod. Osnovni molitveni stav jest stajanje. Ima izuzetaka kada se sjedi ili kleči, a o tome dalje u tekstu.

Uvodni obredi

Ulazna pjesma
(Svrha joj je uvesti u slavlje, izraziti i unaprijediti jedinstvo okupljenih, uvesti ih u otajstvo liturgijskog vremena ili blagdana i pratiti ophod službenika do oltara.)

S: U ime Oca… … Gospodin s Vama.
N: I s duhom tvojim.

S: (Ovim ili sličnim riječima): Braćo i sestre, priznajmo svoje grijehe da možemo proslaviti ova sveta otajstva.
N: Ispovijedam se Bogu svemogućemu i vama, braćo, da sagriješih vrlo mnogo mišlju, riječju, djelom i propustom: moj grijeh, moj grijeh, moj preveliki grijeh. Zato molim blaženu Mariju vazda Djevicu, sve anđele i svete, i vas braćo, da se molite za me Gospodinu, Bogu našemu.

S: Smilovao nam se svemogući Bog, otpustio nam grijehe naše i priveo nas u život vječni.
N: Amen.

(Recitiranjem ili pjevanjem:)

S: Gospodine, smiluj se.
N: Gospodine, smiluj se.

S: Kriste, smiluj se.
N: Kriste, smiluj se.

S: Gospodine, smiluj se.
N: Gospodine, smiluj se.

Slava
(Ne moli se u došašću i korizmi. Recitiranjem ili pjevanjem:)
S: Slava Bogu na visini!
N: I na zemlji mir ljudima dobre volje.
Hvalimo Te.
Blagoslivljamo Te,
klanjamo Ti se,
slavimo Te.
Zahvaljujemo Ti radi velike slave Tvoje.
Gospodine Bože, Kralju nebeski, Bože Oče Svemogući.
Gospodine Sine jedinorođeni, Isuse Kriste,
Gospodine Bože, Jaganjče Božji, Sine Očev.
Koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se.
Koji oduzimaš grijehe svijeta, primi našu molitvu.
Koji sjediš s desne Ocu, smiluj nam se.
Jer Ti si jedini svet.
Ti si jedini Gospodin.
Ti si jedini Svevišnji, Isuse Kriste.
Sa Svetim Duhom, u slavi Boga Oca. Amen.

S: Pomolimo se… …po sve vijeke vjekova.
N: Amen.

Služba riječi

(Svi sjednu)
1. Čitanje
Č: Čitanje… …Riječ Gospodnja.
N.: Bogu hvala.

Psalam
(Ponavlja se “pripjev” tj. “antifona” recitiranjem ili pjevanjem. Čitač/pjevač čita/pjeva riječi psalma.)

2. Čitanje
Č: Čitanje… …Riječ Gospodnja.
N: Bogu hvala.
(Svi ustanu)

(Pjevanjem ili izgovaranjem)
N: Aleluja!

Evanđelje
S: Gospodin s vama.
N: I s duhom tvojim.

S: Čitanje svetog evanđelja po I. (Mateju, Marku, Luki ili Ivanu)
N: Slava tebi, Gospodine.

S: (Svećenik ili đakon čita evanđelje… a na kraju završi:) - Riječ Gospodnja.
N: Slava tebi, Kriste.
(Svi sjednu)

Homilija – Propovijed: Biskup, svećenik ili đakon tumače evanđelje u homiliji.

(Svi ustanu)
Vjerovanje

S: Vjerujem u jednoga Boga…
N: Oca svemogućega, stvoritelja neba i zemlje,
svega vidljivoga i nevidljivoga.
I u jednoga Gospodina Isusa Krista,
jedinorođenoga Sina Božjega.
Rođenog od Oca prije svih vjekova.
Boga od Boga, svjetlo od svjetla,
pravoga Boga od pravoga Boga.
Rođena, ne stvorena, istobitna s Ocem,
po kome je sve stvoreno.
Koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa.
I utjelovio se po Duhu Svetom
od Marije Djevice: i postao čovjekom.
Raspet također za nas:
pod Poncijem Pilatom mučen i pokopan.
I uskrsnuo treći dan, po Svetom pismu.
I uzašao na nebo: sjedi s desne Ocu.
I opet će doći u slavi suditi žive i mrtve,
i njegovu kraljevstvu neće biti kraja.
I u Duha Svetoga, Gospodina i životvorca;
koji izlazi od Oca i Sina.
Koji se s Ocem i Sinom skupa časti i zajedno slavi;
koji je govorio po prorocima.
I u jednu svetu katoličku i apostolsku Crkvu.
Ispovijedam jedno krštenje za oproštenje grijeha.
I iščekujem uskrsnuće mrtvih.
I život budućega vijeka. Amen.

Sveopća ili vjernička molitva

(Slijede molitve … koje obično završe zazivom:) … Molimo te!
N: Gospodine, usliši nas! (ili slično)
S: (zaključuje molitvu… Po Kristu Gospodinu našem.)
N: Amen.
(Svi sjednu)

Euharistijska služba

Darovna pjesma
(Prati prikazanje naših darova Bogu.)

Priprava darova
(Ako se ne pjeva, onda slijedi:…)
S: Blagoslovljen da si, Gospodine, Bože svega svijeta: od tvoje darežljivosti primismo kruh što ti ga prinosimo; on, plod zemlje i rada ruku čovječjih, postat će nam kruhom života.
N: Blagoslovljen Bog u vijeke.

S: (Tiho: Otajstvo ove vode i vina učinilo nas dionicima božanstva Isusa Krista, koji se udostojao uzeti dijela u našem čovještvu.) Blagoslovljen da si, Gospodine, Bože svega svijeta: od tvoje darežljivosti primismo vino što ti ga prinosimo; ono, plod trsa i rada ruku čovječjih, postat će nam piće duhovno.
N: Blagoslovljen Bog u vijeke.

S: … Molite, braćo i sestre, da moja i vaša žrtva bude ugodna Bogu Ocu svemogućemu.
N: Primio Gospodin žrtvu iz tvojih ruku na hvalu i slavu svojega imena, i na korist nama i čitavoj svojoj svetoj Crkvi.
(Svi ustanu)

S: (pripravu darova završava darovnom molitvom…)… Po Kristu Gospodinu našemu.
N: Amen.
Predslovlje
S: Gospodin s vama.
N: I s duhom tvojim.

S: Gore srca.
N: Imamo kod Gospodina.

S: Hvalu dajmo Gospodinu Bogu našemu.
N: Dostojno je i pravedno.

S: (moli predslovlje )… I stoga s anđelima i sa svima svetima slavu tvoju naviještamo uglas govoreći…
(Recitira se ili pjeva:)
N: Svet, svet, svet
Gospodin Bog Sabaot!
Puna su nebesa i zemlja Tvoje slave.
Hosana u visini!
Blagoslovljen, koji dolazi u Ime Gospodnje!
Hosana u visini!
(kad svećenik ispruži nad darovima, svi kleknu)

Euharistijska molitva - Pretvorba

S: (…Na kraju svećenik pozove:) Tajna vjere:
N: Tvoju smrt, Gospodine, naviještamo, tvoje uskrsnuće slavimo, tvoj slavni dolazak iščekujemo.

S: (Svećenik na kraju euharistijske molitve.) Po Kristu, i s Kristom, i u Kristu, tebi Bogu, Ocu svemogućemu, u jedinstvu Duha Svetoga, svaka čast i slava u sve vijeke vjekova.
N: Amen.

Obred pričesti

S: Spasonosnim zapovijedima potaknuti i božanskim naukom poučeni usuđujemo se govoriti:
N: Oče naš, koji jesi na nebesima,
sveti se ime tvoje,
dođi kraljevstvo tvoje,
budi volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji.
Kruh naš svagdanji daj nam danas.
I otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim;
i ne uvedi nas u napast,
nego izbavi nas od zla.

S: Izbavi nas, molimo, Gospodine, od svih zala, daj milostivo mir u naše dane, da s pomoću tvoga milosrđa budemo svagda i slobodni od grijeha i sigurni od sviju nereda: čekajući blaženu nadu i dolazak Spasitelja našega Isusa Krista.
N: Jer tvoje je kraljevstvo i slava i moć u vjekove.

S: Gospodine Isuse Kriste, ti si rekao svojim apostolima: mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem; ne gledaj naše grijehe, nego vjeru svoje Crkve; smiri je, molimo, i saberi u jedno, kako je volja tvoja. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova.
N: Amen.

S: Mir Gospodnji bio vazda s vama.
N: I s duhom tvojim.

S: Pružite mir jedni drugima.
N: (pružajući jedni drugima ruku u znak mira, govorimo:) Mir s tobom - I s duhom Tvojim.

Jaganjče
(Recitiranjem ili pjevanjem…)
(S): Jaganjče Božji…
N: … koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, daruj nam mir.

S: Evo Jaganjca Božjeg, evo onoga koji oduzima grijehe svijeta. Blago onima koji su pozvani na gozbu Jaganjčevu.
N: Gospodine, nisam dostojan/dostojna da uniđeš pod krov moj, nego samo reci riječ i ozdravit će duša moja.

Pričešćivanje

S: Tijelo Kristovo.
N: Amen.

Pričesna pjesma - Pjeva se za vrijeme pričesti i počinje dok se svećenik pričešćuje.

Popričesna molitva

S: Pomolimo se. … Po Kristu Gospodinu našemu.
N: Amen.

Završni obred i blagoslov

S: Gospodin s vama.
N: I s duhom tvojim.

S: Blagoslovio vas svemogući Bog, Otac i Sin i Duh Sveti.
N: Amen.

S: Idite u miru.
N: Bogu hvala.

Slijedi završna pjesma. Svi stoje na mjestu, prateći procesiju svećenika i ministranata i nakon završne pjesme napuštaju crkvu.